ABA (Applied Behavior Analysis) - PRIMIJENJENA ANALIZA PONAŠANJA

Osnovni problem vezan za otkrivanje, dijagnosticiranje i pokretanje primjerenih rehabilitacijskih postupaka koji pretpostavljaju temelj za odgoj i obrazovanje djece s poremećajima iz autističnog spektra u Republici Hrvatskoj je nedovoljno razvijen sustav rane intervencije.

Pozitivni ishodi razvoja uvelike ovise o ranoj identifikaciji poremećaja i brzom upućivanju u primjerene programe rane intervencije. U današnje vrijeme najuspješnija praksa ukazuje na važnost sudjelovanja obitelji u ranim interventnim programima.

U Hrvatskoj nema razvijenog sustava rane intervencije za djecu s autizmom. Poremećaj često ostaje neprepoznat do 4. godine života, dobi do koje bi rana intervencija bila najučinkovitija. Dosadašnja praksa pokazuje da proces dijagnosticiranja autističnog poremećaja u spektru traje i do djetetove 4. godine.

Iskustva suvremenih zemalja pokazala su da rana intervencija u obitelji predstavlja suvremeni oblik organizirane izvaninstitucionalne skrbi za djecu s autizmom koja je veoma učinkovita u prevenciji institucionalizacije.

Najučinkovitiji program rane intervencije za djecu s poremećajima iz autističnog spektra - jedini znanstveno verificirani program je program Primijenjene analize ponašanja ABA (Applied Behavior Analysis).

Projekt Rana intervencija za djecu s autizmom u obitelji iniciran je od strane Udruge u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a provodi ga profesor defektolog u obitelji djeteta.

Metoda rane intervencije koja se primijenjuje bazira se na principima primijenjene analize ponašanja (ABA) koja je jedina znanstveno verificirana metoda rane intervencije za djecu s autizmom. Analiza okoline i manipulacija curriculuma, osoblja, okolnosti učenja i ostalih prethodnih varijabli, te primjena znanstveno relevantnih načela učenja (ponašanja), služe kao temelj promjene ponašanja i programa poučavanja.

ABA je intenzivan program učenja, najčešće djece, koja se koristi za razvijanje mnogih vještina (kognitivnih, socijalnih, motoričkih..). ABA pretpostavlja da je podučavanje proces promjene ponašanja osobe, dakle ono ponašanje koje je na neki način bilo nagrađeno, pojavljivat će se češće. 

Postupak poučavanja odvija se individualno. Progam je osmišljen u malim, mjerljivim jedinicama ponašanja na vrlo sistematičan način. Sve aktivnosti i željena ponašanja, od onih jednostavnih do onih složenih, raščlanjeni su u male korake. Kako bi dijete dalo dobar odgovor/ napravilo nešto ispravno, pomaže mu se različitim tehnikama, od fizičkog vođenja do pokazivanja. 

Prilikom usvajanja svakog zadatka koristimo pojačanje tj. nagradu kako bi osigurali ponovno pojavljivanje tog ponašanja. Nagrade tj. potkrepljenja mogu biti primarna (bombon, keks, čokolada..) ili sekundarna (igračka koju voli, socijalna pohvala..). Svaka seansa učenja sastoji se od: a) zadataka postavljenih u strukturiranoj okolini (za stolom) koji nazivamo podučavanje diskriminativnim nalozima i b) podučavanja u prirodnoj okolini kada terapeut slijedi inicijativu djeteta i koristi ju kao priliku za učenje. 

Napredak djetata prati se kroz protokole svake seanse gdje se bilježi točnost odgovara. Protokoli se zajedno sa svim programima na kojima se radi nalaze u knjizi djeteta. 

Karakteristike dobrog učenja diskriminativnim nalozima:

• raščlanjuje svaku vještinu / zadatak na najsitnije dijelove 
• podučava svaki dio intenzivno dok se ne svlada  
• omogućuje puno ponavljanja 
• nagrađuje točan odgovor (ne dozvoljava se da dijete pogriješi) 
• koristi različite tehnike pomoći djeteu kako bi postiglo točan odgovor.

Vještine usvojene u tako strukturiranim uvjetima kasnije se prenose u svakodnevne situacije gdje kroz ponavljanje dolazi do generalizacije uz smanjenje frustracije zbog nerazumjevanja situacije i zahtjeva. ABA program trebao bi se provoditi najmanje 20-25 sati tjedno. Za uspješnost svladavanja programa vrlo je važno da svi koji su u kontaktu s djetetom dosljedno provode principe ovog načina učenja.